Vrtoglavica: uzroci i lečenje

Getty images: AndreyPopov

VRTOGLAVICA: UZROCI I LEČENJE

Vrtoglavica (vertigo) je jedan od najčešćih simptoma zbog koga se pacijenti javljaju lekaru. Pojavljuje se u svim starosnim dobima, ali postaje učestalija sa starenjem.

Simptom je brojnih bolesti a manifestuje se kao subjektivni osećaj rotatornog kretanja okoline ili tela individue. Često se zapravo i ne radi o pravim vrtoglavicama nego o različitim poremećajima ravnoteže koji se opisuju kao ljuljanje, nestabilnost, zanošenje u hodu, propadanje, tonjenje, omaglica....itd. Pojava vrtoglavice gotovo uvek izaziva strah kod pacijenata.

KOJI SU UZROCI VRTOGLAVICA?

Ako je vrtolgavica bez neuroloških ispada (glavobolja, duple slike, poremećaj govora, slabost jedne polovine tela…) najčešće je uzrok poremećaj čula za ravnotežu koje se nalazi u unutrašnjem uvu ( 85% slučajeva ). Ovu vrtoglavicu često prati mučnina, povraćanje, a nekada nagluvost i zujanje u ušima. Ponekad, psihičke probleme, napade panike, depresiju ili anksiozna stanja, pacijenti mogu pogrešno prepoznati kao vrtoglavicu. Uzroci vrtoglavice mogu biti i neurološki poremećaji, kao što je migrena, moždani udar, kada se uz vrtoglavicu, najčešće javljaju i drugi znaci oštećenja mozga (smetnje govora, razumevanja, gubitak vida, utrnulost jedne polovine lica, slabost tela), multipla skleroza, tumori.Čak do 40% pacijenata sa migrenom ima neki oblik vrtoglavice.

Takođe, simptomi poremećaja ranoteže se mogu javiti i kod poremećaja srčanog ritma, srčane slabosti, deficita vitamina B12, povreda glave, dijabetesa, niskog nivoa glukoze u krvi, naglog pada krvnog pritiska, malokrvnosti, bolesti štitne žlezde, obilnih menstruacija, neprepoznate trudnoće , oboljenja oka, zloupotrebe nekih lekova i alkohola.

BPPV- bezazlena prolazna položajna vrtoglavica

Od pravih rotacionih vrtoglavica koje su posledica oboljenja čula za ravnotežu u unutrašnjem uvu (takozvanih perifernih vrtoglavica), najčešća je BPPV - bezazlena prolazna položajna vrtoglavica. Nastaje usled otkidanja kalcijum karbonatskih kristala (otolita) iz anatomskog ležišta u unutrašnjem uvu i njihovog kretanja pri promeni položaja glave, što dovodi do vrtoglavice. Svi ljudi imaju ove kristale u unutrašnjem uvu, kao sastavni deo čula za ravnotežu. Pacijenti sa ovom vrtoglavicom daju podatak da ujutru pri pokušaju da ustanu iz kreveta, dobiju jaku vrtoglavicu. Vrtoglavica obično kratko traje, do pola minuta, ali se ponavlja. Provokacioni pokreti za ovu vrtoglavicu su: leganje u krevet, zabacivanje glave unazad pri pokušaju da se dohvate predmeti sa visokih polica (kačenje zavesa) ili pri savijanju glave unapred, pri okretanju u krevetu. Pacijenti su najčešće jako uplašeni jer je vrtoglavica intenzivna i neprijatna. Nažalost, u mnogo slučajeva usled upućivanja pacijenata na nepotrebne dijagnostičke pretrage (RTG vratne kičme, pregled fizijatra, skener glave,kolor dopler krvnih sudova vrata...) prođe par meseci, izgubi se vreme i poremećaj ostaje neprepoznat. Na vreme prepoznata, ova vrtoglavica se leči uspešno, repozicionim manevrima. Najčešće je dovoljno izvesti samo jedan odgovarajući repozicioni manevar. Često se pogrešno smatra da je ova vrtoglavica posledica problema u vratnom delu kičme.

Zapaljenje živca za ravnotežu

Naglo nastalo jednostrano oštećenje na nivou unutrašnjeg uva i/ili nerva za ravnotežu dovodi do izražene vrtoglavice, mučnine i povraćanja, bledila preznojavanja. Izražene tegobe traju par dana, pa se postepeno smiruju tokom par nedelja. Kod mladih, zdravih osoba oporavak je brži nego kod starijih. Ovo oboljenje iako se manifestuje burnim simptomima nije opasno, a smatra se da je upala živca najčešće posledica virusne infekcije. Sluh je nezahvaćen kod ove vrtoglavice , odnosno pacijent čuje isto kao i pre pojave vrtoglavice.

Menijerova bolest

Menijerova bolest je poremećaj untrašnjeg uva nepoznatog uzroka, koga karatkerišu vrtoglavice, koje traju duže od dvadeset minuta, pa čak i više sati, fluktuirajući gubitak sluha, zujanje (tinnitus) i punoća u obolelom uvu. Simpomi se često, ali ne i uvek dešavaju udruženo, mada je moguć i monosimptomatski oblik sa poremećajima sluha: nagluvost, zujanje, pritisak i punoća u obolelom uvu ili samo sa simptomima poremećaja ravnoteže: vrtoglavica, mučnina, povraćanje, nestabilnost. Najčešće je bolest jednostrana, iako se u jedne trećine pacijenata oboljenje razvije i na drugom uvu. Sluh na obolelom uvu postepeno progresivno slabi. Trajnog oporavka sluha nema, a zujanje je obično stalno prisutno. Napadi vrtoglavica, posle određenog vremenskog perioda prestaju da se javljaju. Smatra se da je prognoza što se tiče vrtoglavice najčešće dobra ali sluh ostaje trajno oštećen.

Obostrano oštećenje čula za ravnotežu ( vestibulopatija )

Obostrano oštećenje čula za ravnotežu može nastati naglo ili postepeno. Kod ovog poremećaja glavni simptom je nestabilnost, a ne vrtoglavica. Karakteristično je da pacijenti ne mogu da pročitaju natpise na izlozima ili saobraćajnim znacima u toku hodanja jer se javlja poigravanje slike sa svakim korakom. Takođe u mraku i na neravnoj podlozi kretanje je neizvodljivo i javlja se dezorjentacija u prostoru. Najčesci uzrok ovog oboljenja je primena pojedinih lekova (gentamicin, amikacin…). Ostali razlozi su obostrana Menijerova bolest, degenerativni procesi usled starenja, povrede glave, autoimune bolesti. . .

Perilimfna fistula 

Perilimfna fistula je patološka komunikacija izmedju prostora unutrašnjeg uva i srednjeg uva. Fistula nastaje kao posledica povrede glave ili pri nagloj promeni pritiska kao kod ronjenja ili kod hronične upale uva a manifestuje se vrtoglavicom pri povećanju pritiska u srednjem uvu ( kašljanje, jako duvanje nosa, kijanje). Mogu se javiti punoća, pritisak i nagluvost u obolelom uvu. Perilimfna fistula može uz mirovanje spontano zarasti a ako se to ne dogodi i ako su simptomi izraženi, indikovana je hirurška intervencija.

KAKO SE POSTAVLJA DIJAGNOZA?

 Detaljan razgovor sa pacijentom je važan kao prvi korak jer se već tako može zaključiti o mogućim uzrocima. Najvažnije je opisati tok, vreme i trajanje vrtoglavica , ima li udruženih simptoma , da li je pacijent imao povredu glave, hronična oboljenja, da li je primao antibiotike (gentamicin, amikacin) koji mogu oštetiti ravnotežu ili lekove koji kao neželjeni efekat mogu dati vrtoglavicu ili nestabilnost. Jedan od načina prepoznavanja pacijenata s vrtoglavicom koji imaju veći rizik za moždani udar je prisutnost faktora rizika, kao što su visok krvni pritisak , povišeni nivo masnoća u krvi, šećerna bolest, pušenje duvana itd... Pri postavljanju dijagnoze je vrlo važno razlikovati pravu vrtoglavicu (vertigo) od sličnih senzacija, jer se uzroci, prognoza i lečenje razlikuju. Sledi pregled ORL specijaliste ( audiologa) i neurologa koji procenjuju da li su potrebna detaljnija dijagnostička ispitivanja.

DA LI SE VRTOGLAVICA LEČI?

U značajnom procentu vrtoglavicu je moguće lečiti. Pravilno lečenje je vezano za preciznu dijagnostiku, da bi bilo usmereno na lečenje uzroka. U akutnim napadima vrtoglavice daju se lekovi koji smiruju glavne tegobe, smanjuju mučninu i povraćanje. Ponekad je neophodno kod jako izražene mučnine i povraćanja, primeniti i infuzione rastvore da bi se nadoknadila tečnost i elektroliti.

BPPV - bezazlena prolazna položajna vrtoglavica leči se različitim repozicionim manevrima u kome lekar glavu pacijenta dovodi u određene položaje. Kod pacijenata kod kojih postoje kontraindikacije za izvođenje manevara (mehanički, vaskularni ili degenerativni poremećaji u vratnom segmentu kičme) spontani oporavak može ubrzati lek koji omogućava veći protok krvi kroz kohlearnu regiju. Kod zapaljenja živca za ravnotežu ( vestibularnog nerva), pored terapije kortikosteroidima(ukoliko nema kotraindikacija), primenjuje se i vestibularna rehabilitacija (odgovarajući program vežbi). Kod Menijerove bolesti u profilaksi napada vrtoglavice daju se visoke doze betahistina koji omogućava veći protok krvi u dužem vremenskom periodu, po potrebi injekcije kortikosteroida kroz bubnu opnu u srednje uvo, a kod vrtoglavica koje značajno smanjuju kvalitet života pacijenta i injekcije gentamicina u srednje uvo. Važno je na vreme prepoznati centralne uzroke vrtoglavice, jer neki od njih zahtevaju urgento neurološko ili neurohirurško lečenje.

Najbolji rezultati lečenja se postižu kada se dijagnostika obavi na vreme i utvrdi poremećaj koji izaziva vrtoglavicu.

Doc. dr sci med Snežana Babac
Spec.ORL –subscpecijalista audiologije
ORL Klinika KBC Zvezdara

Podeli ovu stranicu: