Faktori rizika za kardiovaskularne bolesti i mere prevencije

Getty images: Dobrila Vignjevic

Kardiovaskularne bolesti, uključujući koronarnu bolest, glavni su uzroci smrtinosti u razvijenom svetu, a takođe su u velikom porastu u većini zemalja u razvoju. Istraživanja tokom poslednjih nekoliko decenija pokazala su da su ove bolesti preventabilne i da je moguće uticati na smanjivanje mortaliteta i morbiditeta.

Od sredine prošlog veka, industrijski razvijene zemlje suočene su s rastom učestalosti KV bolesti. Zdravstvene mere koje su u početku pretežno bile fokusirane na lečenje i rehabilitaciju dovele su do velikog porasta troškova, ali nije bilo efekata na trend rasta KV morbiditeta i mortaliteta.

Poslednjih decenija je ostvaren pad učestalosti KV bolesti, kao i smrtnosti od bolesti srca i krvnih sudova, zbog uspešnije primene preventivnih mera, bolje dijagnostike i delotvornijih terapijskih postupaka. Ipak, KV bolesti su još uvek „ubica broj jedan“ i procena je da će najmanje do 2020. godine biti globalno vodeći uzrok smrtnosti.

Postoji puna saglasnost među stručnjacima da je najefikasniji način suzbijanja globalne epidemije KV bolesti prevencija rizičnih faktora u svim starosnim strukturama, a naročito kod dece i omladine. Naučno je dokazano da rana pojava rizičnih faktora ima velike konsekvence u kasnijem životnom dobu.

Pušenje duvana, povećan krvni pritisak, povišen nivo holesterola u krvi i dijabetes smatraju se faktorima rizika za KV bolesti. Ovi rizični faktori su povezani s preteranom gojaznošću, ishranom bogatom zasićenim mastima i nedovoljnom fizičkom aktivnošču. Takođe , analiza genetske, starosne i polne predispozicije u programu KVS prevencije povećava šanse za uspeh.

Prevencija KV bolesti zasniva se na dve strategije, koje se istovremeno primenjuju

  1. Strategija visokog rizika, koja je usmerena na pojedinca i zasniva se na otkrivanju osoba pod rizikom i blagovremenom tretmanu.
  2. Populaciona strategija primenjuje se na celokupno stanovništvo. Njen cilj je da izmeni loše navike stanovnika koje su povezane s rizikom obolevanja (ishrana, pušenje, fizička aktivnost), odnosno da formira zdrav način života i ponašanja.

Značaj prevencije najbolje se može sagledati iz podatka da u razvijenim zemljama više od dve trećine stanovništva ima jedan ili više rizičnih faktora. Taj trend je još nepovoljniji u ekonomski siromašnijim regionima.

Programi prevencije se odnose u suštini na mere unapređivanja zdravlja na svim nivoima, u svim starosnim i polnim strukturama stanovništva. Tu spada program zdravstvene zaštite školske dece sa edukacijom o štetnosti duvana i alkohola, zdravoj ishrani i pravilnoj fizičkoj aktivnosti. 

Muškarci su populacija koja do odmakle starosti ima veći rizik od koronarne bolesti nego žene. Među muškarcima je veći procenat pušača, onih koji konzumiraju alkohol, imaju povišen nivo holesterola u krvi, abdominalnu gojaznost, što su sve nezavisni faktori rizika za KV bolesti. Kod žen, dijabetes i hormonalne promene u menopauzi povećavaju rizik od KV bolesti. Populacija starih ljudi je procentualno najviše zastupljena u kategoriji obolelih od KV bolesti, što u prvi plan stavlja potrebu za promenom životnih navika i u ovoj dobnoj strukturi.

Najbolji rezultati u prevenciji se mogu postići putem interventnih programa zajednice koji uključuju mere promocije zdravlja, prevencije i kontrole.

U faktore rizika za KV bolesti spadaju: pušenje, visok krvni pritisak, povećan holesterol u krvi, dijabetes, genetski faktori, neadekvatna ishrana, sedentarni stil života, gojaznost. Psihosocijalni faktori : stres povezan sa radom i radnim obavezama, loši međuljudski odnosi, vanredna stanja u društvu, imaju značajnu ulogu u porastu KV bolesti. Istraživanja su pokazala da je stanovništvo sa nižim ekonomskim standardom pod većim zdravstvenim rizikom.

Pošto su rizični faktori za KV bolesti usko povezani sa životnim i radnim uslovima i stilom života, osnovni pravci delovanja u smislu njihove redukcije su:

  • Unapređivanje načina ishrane (manji unos masti i hrane bogate holesterolom, a veća zastupljenost voća, povrća i cerealija u redovnoj ishrani). Cilj nutricione politike je da zdrava ishrana postane društvena norma. Edukacije u vezi sa ishranom moraju biti inkorporirane ne samo u zdravstveno vaspitanje nego i sve druge oblike edukacije, u obrazovnim programima svih nivoa obrazovanja, sredstvima javnog informisanja i sl.

  • Eradikacija pušenja duvana uključuje aktivnosti za prevenciju i prestanak pušenja, zaštitu prava nepušača, zabranu reklamiranja cigareta, poseban porez na duvanske proizvode, zabranu pušenja u random prostoru i na javnim mestima.

  • Povećanje fizičke aktivnosti prilagođeno starosnom dobu ii zdravstvenom stanju.

  • Smanjivanje štetnih psihosocijalnih faktora (stres povezan sa radom, loši međuljudski odnosi, siromaštvo). U mnogim radnim organizacijama programi zaštite na radu uključuju i mere za redukciju stresa.

  • Visok krvni pritisak, kao nezavisni faktor KV rizika, usko je povezan sa povišenim unosom kuhinjske soli i preteranim unosom alkohola, kao i gojaznošću. Kontrola ovih faktora može doprineti primarnoj prevenciji hipertenzije. 

  • Povišen nivo holesterola u krvi. Redukcija ukupnog holesterola, a posebno LDL frakcije, znatno smanjuje KV rizik. To se postiže promenom strukture ishrane u smislu smanjivanja unosa masti i namirnica bogatih holesterolom, detekcijom putem skrininga i adekvatnim tretmanom.

  • Gojaznost (posebno abdominalna) povezana je sa više faktora rizika kao što su HTA, povišen nivo holesterola, triglicerida, nizak nivo HDL, insulin nezavisni dijabetes, nedostatak fizičke aktivnosti, genetske predispozicije. Gojaznost ima epidemijske razmere u razvijenim zemljama.

  • Dijabetes je među vodećim faktorima rizika za KV bolesti. Insulin nezavisni dijabetes je metabolički povezan sa gojaznošću, povišenim holesterolom i hipertenzijom. Prevencija insulin nezavisnog dijabetesa moguća je normalizacijom telesne težine, adekvatnom ishranom i fizičkom aktivnošću.

  • Ostali faktori rizika: preterana upotreba alkohola, više od dva pića dnevno; genetski faktori koji utiču na proces ateromatoze itd.

Dr Zlatica Bubalo, kardiolog

Dom zdravlja Novi Sad

Podeli ovu stranicu: