Vrtoglavice – bezazlen simptom ili znak za uzbunu

Getty images: Antonio_Diaz

„Vrtoglavice – bezazlen simptom ili znak za uzbunu“

Vrtoglavica pedstavlja gubitak orjentacije u prostoru koji se manifestuje osećajem okretanja sebe ili predmeta . Ona je jedan od najzastupljenih simptoma u kliničkoj praksi, javlja se u 20-30% pacijenata opšte populacije, a naročito je zastupljena kod satrijih od 75 godina . Vrtoglavica je čest simptom bolesti različite etiologije, i nastaje zbog oštećenja u unutrašnjem uvu, moždanom stablu i malom mozgu, a može biti i psihogenog porekla.

Osobe sa vrtoglavicom su nestabilne i gube ravnotežu. Održavanje ravnoteže predstavlja kompleksan zadatak koji stoji pod kontrolom slušnog nerva, vidnog sistema i malog mozga. Slušni sistem funkciniše tako što sa jedne strane stabilizuje naš vid tokom pokreta, a sa druge održava položaj u pokretu, dok mali mozak služi za ispravljanje tj. fino podešavanje pokreta. Koordinacija sva tri sistema dovodi do normalnog održavanja ravnoteže i pokreta.

Vrtoglavica se često povezuje sa drugim različitim simptomima kao što su nesvestice, zanošenja, lelujanja, ošamućenosti, nestabilnosti, osećajem da će izgubiti svest . Lelujanje i zanošenje se javlja kod vrtoglavica, kod starijih osoba kao posledica procesa starenja ali se može videti i kod drugih stanja kao što su psihički poremećaji (depresivnost, anksioznost, fobije), anemije, iznenadni pad šećera u krvi, hiperventilacija(ubrzano disanje),bolesti krvnih sudova.. Ono što najviše zabrinjava lekare i bolesnke jeste da li je vrtogavica uzrokovana centralnim ili perifernim poremećajima.

Periferna vrtoglavica ide iz uva, tačnije ona je posledica oštećenja slušnog aparata i njegovih struktura. Obično počinje naglo, nekad eksplozivno, praćena je mučninom, povraćanjem, nestabilnošću i pogoršava sa pokretima glave. Može trajati danima, ređe nedeljama i ima tendencu postepenog smirivanja vremenom. Ova vrtoglavica je obično posledica infekcije, međutim neki bolesnici navode da se vrtoglavica javljala i ranije, jačeg ili manjeg intenziteta i spontano se povlačila. Najčešći uzroci periferne vrtoglavice jesu benigni paroksizmalni vertigo(bezazlena položajna vrtoglavica), neuronitis vestibulanog nerva (upala vestibularnog živca), Menierova bolest, labirintitis (upala unutašnjeg uha) itd.

Ako se vrtoglavica javlja sa pokretom glave i traje sekund do dva najviše odgovara benignom parksizmalnom vertigu. Ovo je inače najčešća periferna vrtoglavica koja se češće viđa kod žena (40-50 godina), usled nakupljanja kalcijuma u polukružnim kanalićima unutrašnjeg uva. Bolest je benigna, brzo prolazi najčešće spontano, dok se u nekim slučajevima vrše repozicioni manevri od strane otorinolaringologa.

Vrtoglavica koja traje minutima ili satima najviše odgovara Menierovoj bolesti. Menierova bolest je hronična bolest gde je vrtoglavica udružena sa zujanjem u uvu i oslabljenim sluhom . Viđa se kod različitih autoimunih, metaboličkih, virusnih, traumatskh i alergijskih stanja, a postoji i genetska predispozicija njenog javljanja. Može nastati u svakom životnom dobu, najčešće izmedju 40-60. godine, češće kod žena .

Akutni početak vrtoglavice koji bolesnici opisuju kao osećaj okretanje predmeta oko sebe ili sebe u prostoru najviše odgovara upali vestibularnog živca. Bolest, nastala kao posledica infekcije,je praćena izraženom mučninom, povraćanjem i nestabilnošću u hodu, a prolazi spontano ili uz lekove.

Vrtoglavica koja traje nedeljama, mesecima i nema tendencu poboljšanja, najviše odgovara psihogenoj.

Centralna vrtoglavica obično kreće manje eksplozivno od periferne, ali je stalna i nema tendencu poboljšanja već joj se dalje pridružuju različiti neurološki simptomi i znaci. Ona je znak oštećenja u moždanom stablu ili malom mozgu i viđa se kod moždanog udara, povreda glave i mozga, tumora mozga, migrenske glavobolje, epilepsije, multiple skleroze, neurodegenerativnih bolesti itd . Bolesnici se pored vrtoglavice žale na glavobolje, nestabilni su, imaju duple slike, otežan govor i gutanje, slabost ili nespretnost neke strane tela . Ovde se obično radi o osobama sa neadekvatno lečenim ili nelečenim faktorima rizika kao što su povišen krvni pritisak, poremećaj srčanog rada, šećerna bolest, pušenje, povišene masnoće u krvi. Obzirom da centralni uzrok vrtoglavice može dovesti do trajnog invaliditeta ili se fatalno završiti, potrebno je da se takvi pacijenti odmah jave neurologu na pregled. 

Vrtoglavicu treba uvek shvatiti ozbiljno bilo kog porekla i blagovremeno je ispitivati i lečiti.

Ivana I.Berisavac
Klinika za neurologiju, KCS, Beograd

Podeli ovu stranicu: