Menijerova bolest – vrtoglavice i problemi sa sluhom

Getty images: Chainarong Prasertthai

Menijerova bolest je poremećaj unutrašnjeg uva koji izaziva epizode ​vrtoglavice i fluktuacije gubitka sluha sa progresivnim, trajnim gubitkom sluha, zujanje u uvu (tinitus), a ponekad i osećaj punoće ili pritiska u uvu. Najčešće se javlja jednostrano a obično počinje između 20 i 50 godina života. Smatra se hroničnim stanjem, ali različiti tretmani mogu pomoći u ublažavanju simptoma i minimiziranju dugotrajnog uticaja na kvalitet života.

Ponavljajuće epizode ​​vrtoglavice počinju i zaustavljaju se spontano. One se javljaju bez upozorenja i obično trajaju od 20 minuta do nekoliko sati, ali ne više od 24 sata. Teška vrtoglavica može izazvati mučninu i povraćanje.

Nakon prve epizode, tegobe i simptomi se poboljšavaju i mogu potpuno nestati. Epizode ​​se mogu pojaviti nekoliko puta u toku jedne godine.

Kada se treba javiti na lekarski pregled ?

Odmah nakon prvih tegoba vezanih za čulo sluha ili ravnoteže treba konsultovati neurologa ili ORL (otorinolaringologa) da bi se utvrdilo poreklo simptoma.

Konkretan uzrok Menijerove bolesti nije razjašnjen. Jedna popularna teorija navodi da je bolest posledica nenormalne količine tečnosti (endolimfa) u unutrašnjem uvu.

Faktori koji utiču na endolimfu, koji mogu doprineti Menijereovoj bolesti, uključuju:

Nepravilno dreniranje ( dvod) tečnosti, možda zbog blokade ili anatomske abnormalnosti

  • Imuni odgovor
  • Alergije
  • Virusna infekcija
  • Genetska predispozicija
  • Povreda glave
  • Migrena

S obzirom da nije identifikovan direktan uzrok, verovatno je da je bolest Meniere rezultat kombinacije više faktora.

Nepredvidive epizode ​​vrtoglavice i trajni gubitak sluha mogu biti najteži problemi kod Menijerove bolesti koji remete svakodnevni život i izazvaju umor, emocionalni stres, depresiju i nervnu napetost.

Vrtoglavica može uzrokovati gubitak ravnoteže, povećavajući rizik od padova i fizičkih povreda.

Šta očekivati od lekarskog pregleda ?

Pitanja lekara na prvom pregledu:

  • Kada su počeli simptomi?
  • Koliko često se javljaju simptomi?
  • Koliko su teške tegobe i koliko dugo traju?
  • Šta izaziva, ublažava, ili pogoršava simptome?
  • Raniji problemi sa čulom sluha ( lični , familijarni) ?

Dijagnoza Menijerove bolesti podrazumeva:

Dve epizode ​​vrtoglavice, svaka traje najmanje 20 minuta , ali ne duže od 24 sata

  • Gubitak sluha verifikovan testom sluha
  • Zujanje u uvu (tinitus) ili osećaj punoće i pritiska
  • Isključivanje drugih poznatih uzroka ovih problema

Procena sluha

Test sluha (audiometrija) procenjuje koliko dobro se čuju tonovi različitih frekvencija , jačine i kako se razlikuju slične zvučne reči. Pacijenti sa Menijerovom bolešću obično imaju probleme sa registrovanjem niskih frekvencija ili kombinovanim visokim i niskim frekvencijama uz normalan sluh u srednjim frekvencijama.

Procena ravnoteže

Između epizoda vrtoglavice, osećaj ravnoteže se vraća u normalu kod većine pacijenata.

Testovi koji procenjuju funkciju unutrašnjeg uva: 

  • Videonistagmografija (VNG). Ovaj test ocenjuje balansnu funkciju procenom kretanja očiju. Senzori vezani za ravnotežu u unutrašnjem uvu su povezani sa mišićima koji kontrolišu kretanje očiju. Ova veza omogućava okretanje glave pri fiksiranom pogledu na jednu tačku.
     U VNG proceni, topla i hladna voda ili topli i hladni vazduh se unose u ušni kanal. Merenje nevoljnih pokreta očiju kao odgovor na ovu stimulaciju vrši se pomoću specijalnih video zaštitnih naočara.
  • Testiranje rotacionom stolicom. Ovo merenje takođe ispituje funkciju unutrašnjeg uva na osnovu pokreta očiju. Pacijent sedi u kompjuterski kontrolisanoj rotirajućoj stolici, čije kretanje stimuliše senzore unutrašnjeg uva.
  • Vestibularni evocirani miogeni potencijali (VEMP) testiranje. Ovaj noviji test se pokazao važnim ne samo za dijagnozu, već i za praćenje Menierove bolesti. Prikazuje karakteristične promene u pogođenom uvu. 
  • Posturografija - ovaj kompjuterizovani test analizira segnmente sistema za ravnotežu : vid, funkciju unutrašnjeg uvaa ili senzacije sa kože, mišića, tetiva i zglobova. Vezan sigurnosnim pojasom, pacijent stojeći na platformi održava ravnotežu pod različitim uslovima.
  • Video impulsni test (vHIT). Ovaj noviji test koristi video za merenje očnih reakcija na nagli pokret. Dok se pogled fokusira na tačku, glava se brzo i nepredvidivo pomera. 
  • Elektrohokleografija (ECoG). Ovaj test pregleda unutrašnje uvo kao odgovor na zvukove. Može pomoći da se utvrdi da li postoji neuobičajena količina tečnosti u unutrašnjem uhu, što nije specifično isključivo za Menijerovu bolest.

Ostala ispitivanja da bi se isključile druge bolesti

Testovi krvi i drugih uzoraka se mogu koristiti da se isključe poremećaji koji mogu izazvati probleme slične onim kod Menijerove bolesti, kao što je tumor u mozgu ili multipla skleroza. Može se sprovesti i radiološko snimanje, kao što je MRI (Magnetna rezonanca).

Lekovi za vrtoglavicu:

Postoje lekovi koje lekar može da preporuči za ublažavanje simptoma tokom epizode ​​vrtoglavice -Betahistin, Meclizine, Prometazin ili Diazepam mogu smanjiti senzaciju centrifugiranja i pomoći u kontroli mučnine i povraćanja tokom napada vrtoglavice. Lekar takođe može propisati lek protiv zadržavanja tečnosti u organizmu (diuretik). Nekim pacijentima diuretik pomaže u kontroli jačine i učestalosti simptoma Menijerove bolesti. Diuretik se obično kombinuje sa ograničavanjem unosa soli u ishrani.

Neinvazivne terapije i procedure:

Vestibularna rehabilitacijska terapija može pomoći kod problema sa ravnotežom između napada vrtoglavice. Slušni aparat u uvu zahvaćenom Menijerovom bolešću može poboljšati sluh. ,,Meniett’’ uređaj se primenjuje za slučajeve koji ne reaguju na standardnu terapiju. Podrazumeva primenu pritiska na srednje uvo kako bi se poboljšala razmena tečnosti. Inicijalni izveštaji pokazuju poboljšanje simptoma vrtoglavice, zujanja i pritiska , ali dugoročna efikasnost nije utvrđena.

Ako navedeni konzervativni tretmani nisu uspešni, lekar može da preporuči neke od ovih invazivnih procedura:

Injekcije - Lekovi ubrizgani u srednje uvo, a zatim apsorbovani u unutrašnje uvo, mogu poboljšati simptome vrtoglavice . Antibiotik gentamicin koji je toksičan za unutrašnje uvo, smanjuje balansirajuću funkciju zahvaćenog uva, a drugo zdravo uvo preuzima odgovornost za ravnotežu. Postupak se može izvršiti tokom lokalne anestezije, često smanjuje učestalost i ozbiljnost napada vrtoglavice ali postoji rizik od daljeg gubitka sluha. Kortikosteroidi kao što je deksametazon, takođe mogu pomoći u kontroli napada.

Hirurgija

Ako su napadi vrtoglavice povezani sa Menijerovom bolešću ozbiljni i onesposobljavaju pacijenta, a drugi tretmani ne pomažu, operacija bi mogla biti opcija.

Način života i svakodnevni postupci 

Posebna taktika može pomoći u kontroli uticaja Menijerove bolesti na svakodnevni život.

Tokom epizode ​​vrtoglavice sedite ili lezite, izbegavajte postupke koji mogu učiniti znake i simptome gorim, kao što su nagli pokreti, izloženost jakom svetlu, gledanje video ekrana ili čitanje. Važan je odmor tokom i nakon napada. Nemojte žuriti da se vratite redovnim aktivnostima. Budite svesni da ćete verovatno izgubiti ravnotežu, što nosi rizik od padova i povreda. Koristite dobro osvetljenje tokom noći. Razmotrite hodanje sa podrškom za stabilnost ako imate hronične probleme sa balansom. Izbegavajte vožnju automobila ili upravljanje mašinama ako imate česte epizode ​​vrtoglavice. To može dovesti do nesreća i povreda.

Unos soli i stres mogu uticati na sluh i ravnotežu. Kao preventiva preporučuje se limit unosa soli na 1,5 do 2 g ravnomerno tokom dana. Kontrola stresa može umanjiti težinu simptoma Menijerove bolesti. Psihoterapija može biti od koristi u identifikaciji stresogenih faktora i suočavanju sa situacijama koje izazivaju stres.

Doc Dr Mila Bojanović
Klinički Centar Niš

Podeli ovu stranicu: