Uticaj srčane insuficijencije na organizam

Dr Aleksandar Selaković,kardiolog, Opšta bolnica Užice

Srčana insficijencija(SI) predstavlja klinički sindrom koji karakterišu specifični klinički simptomi kao što su nedostatak vazduha, oticanje članaka, malaksalost, koji mogu biti praćeni i kliničkim znacima (povećan pritisak u jugularnim venama, pukoti nad plućima i periferni edemi). To je strukturna i/ili funcionalna abnormalnost srca koja dovodi do povećanja intrakardijalnog pritiska i/ili nedovoljnog kardijalnog autputa u mirovanju i/ili tokom napora.

Određivanje etiologije postojeće srčane disfunkcije jedna je od najvažnijih stavki kod postavljanja dijagnoze srčane slabosti jer specifična etiologija  u velikoj meri određuje tretman i lečenje SI. SI najčešće nastaje usled miokardne disfunkcije, bilo sistolne ili dijastolne, često i prve i druge. Međutim, oboljenja valvularnog aparata, perikarda, endokarda, poremećaji srčanog ritma i sprovođenja takođe mogu biti uzroci ili doprinositi srčanoj slabosti.

Osnovna podela srčane slabosti je na akutnu i hroničnu, koja će detaljnije biti opisana u nastavku teksta.

Jedan od najvažnijih parametara za klasifikaciju srčane slabosti je određivanje istisne frkacije leve komore (LVEF), na osnovu koje su definisane tri kategorije srčane slabosti:

  1. SI sa redukovanom ejekcionom frakacijom(HFrEF),  kada je ispod 40%
  2. SI sa blago redukovanom ejekcionom frakcijom(HFmrEF),  kada je izmedju 40 I 49%
  3. SI sa očuvanom ejekcionom frakcijom(HFpEF), kada je preko 50%

 

Hronična srčana slabost(HSI) sa redukovanom ejekcionom frakcijom (HFrEF, EF≤ 40%)

Postavljanje dijagnoze HSI zahteva postojanje specifičnih znakova i/ili simptoma srčane slabosti, a njihovo odsustvo u znatnoj meri smanjuje verovatnoću da postoji srčana slabost.

HSI je znatno češća kod pacijenata s prethodnom istorijom infarkta miokarda, arterijske hipertenzije, koronarne bolesti, šećerne bolesti, hronične bubrežne bolesti, kod onih koji su primili hemioterapiju, prekomerno konzumirauju alkoholna pića ili imaju prodičnu anemnezu kardiomiopatija ili naprasne srčane smrti. 

Procena SI  je zasnovana na težini simptoma i limitiranosti fizičke aktivnosti i može se vrlo jednostavno proceniti na osnovu klasifikacije Njujorškog kardiološkog društva (slika 1).

 

Slika 1

Kod svih pacijenata kod kojih postoji sumnja na hroničnu srčanu slabost (HIS) treba uraditi sledeće dijagnostičke testove (slika 1.1)

Slika 1.1

Druge dijagnostičke metode, kao što su: magnetna rezonanca srca, CT  koronarna angiografija, kateterizacija desnog srca, invazivna koronarna angiografija i biopsija miokarda, sprovode se kod posebno odabranih pacijenata.

Lečenje srčane slabosti

Prvu liniju terapije HFrEF čine sledeći lekovi: angiotenzin-nefrilizin receptor inhibitori, natrijum-glikoza kotransporter 2 inhibitori, antagonisti mineraloktikoida i beta blokatori. Ovo su lekovi  čija je efikasnost u lečenju srčane slabosti, pre svega redukcijom mortaliteta, dokazana u velikom broju randomizovanih kliničkih studija.

Uz ove lekove, koji su doprineli znatnoj redukciji mortaliteta, treba pomenuti i diuretike, koji su vrlo važni u redukciji simptoma kod pacijenata sa izraženim znacima kongestije.

Na prvom mestu se pimenjuju diuretici Henleove petlje (pre svega torasemid), a u slučaju neuspeha terapije mogu se kombinovati s drugim vrstama diuretika, pre svih tiazidnim diureticima.

Algoritam  primene lekova  koji imaju I klasu terapijskih indikacija za lečenje HIS sa redukovanom EF(HFrEF) prikazan je na slikama 2 i 3.

 

Slika 2

Theresa A. McDonagh et al. 2021 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure.European Heart Journal (2021) 00, 1128. doi:10.1093/eurheartj/ehab368

 

Slika 3

Theresa A. McDonagh et al. 2021 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure. European Heart Journal (2021) 00, 1128. doi:10.1093/eurheartj/ehab368              

Kjučne poruke :

  • Pacijenti koji imaju srčanu slabost se klasifikuju na osnovu ejekcone frakcije. Uveden je novi termin,  srčana slabost s blago redukovanom EF,  između 40% i 49% (HFmrEF)
  • Određivanje biomarkera (pre svega NT pro BNP ili BNP) i ehokardiografija imaju ključnu ulogu u postavljanju dijagnoze srčane slabosti.
  • ACEi ili ARNI, beta blokatori, MRA i SGLT2 inhibitori predstavljaju osnovu terapije HSI sa redukovanom ejekcionom frakcijom.
  • ICD(implantabilni kardioverter defibrillator) preporučuje se pacijentima sa HFrEF ishemijske etiologije i treba ga razmotriti kod HIS neihemijske etiologije.
  • Resinhronizaciona terapija (CRT) preporučuje se kod pacijenata sa HFrEF, koji su u sinusnom ritmu, s blokom leve grane i širinom QRS-a preko 150 ms, a treba je razmotriti kod onih gde je širina između 130 i 149 ms, odnosno kod onih koji nemaju blok leve grane, a širina QRS-a je preko 150 ms.

 

 

Reference:

1. Camm AJ, Lu ̈scher TF, Maurer G, Serruys PW, European Society of Cardiology. The ESC Textbook of Cardiovascular Medicine. 3rd ed. Oxford/New York: Oxford University Press; 2019.

2. van der Linde D, Konings EE, Slager MA, Witsenburg M, Helbing WA, Takkenberg JJ, Roos-Hesselink JW. Birth prevalence of congenital heart disease worldwide: a systematic review and meta-analysis. JAm Coll Cardiol 2011;58:22412247.

 3. Liu Y, Chen S, Zuhlke L, Black GC, Choy MK, Li N, Keavney BD. Global birth prevalence of congenital heart defects 1970-2017: updated systematic review and meta-analysis of 260 studies. Int J Epidemiol 2019;48:455463.

 4. Lytzen R, Vejlstrup N, Bjerre J, Petersen OB, Leenskjold S, Dodd JK, Jorgensen FS, Sondergaard L. Live-born major congenital heart disease in Denmark: incidence, detection rate, and termination of pregnancy rate from 1996 to 2013. JAMA Cardiol 2018; 3:829837.

 5. Moons P, Bovijn L, Budts W, Belmans A, Gewillig M. Temporal trends in survival to adulthood among patients born with congenital heart disease from 1970 to 1992 in Belgium. Circulation 2010;122:22642272.

 6. Marelli AJ, Ionescu-Ittu R, Mackie AS, Guo L, Dendukuri N, Kaouache Lifetime prevalence of congenital heart disease in the general population from 2000 to 2010. Circulation 2014; 130:749756.

7. Moons P, Meijboom FJ, Baumgartner H, Trindade PT, Huyghe E, Kaemmerer H, Working ESC Group on Grown-up Congenital Heart Disease. Structure and activities of adult congenital heart disease programmes in Europe. Eur Heart J 2010;31:13051310.

8. Theresa A. McDonagh et al. 2021 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure. European Heart Journal (2021) 00, 1128. doi:10.1093/eurheartj/ehab368