Migrena je česta vrsta primarne glavobolje koja je genetski determinisana, sa najčešćim početkom u mladosti ili ranom odraslom dobu Ovaj klinički sindrom karakterišu glavobolja specifičnih osobina i udruženi simptomi. Osnovni podaci iz anamneze koji ukazuju na migrenu su mučnina, fotofobija i onesposobljenost, udružene sa glavoboljom. Tipična migrenska aura koja se javlja tokom ili prethodi glavobolji je patognomoničan znak migrene, ali se javlja u samo 15-30% pacijenata. Migrena bez aure je najčešci podtip migrene, javlja se u oko 85% bolesnika sa migrenom i često je menstrualno povezana1,2.
Dijagnostički kriterijumi za postavljanje dijagnoze migrene bez aure1
A Najmanje 5 ataka koji ispunjavaju kriterijume B-D
B Atak glavobolje traje 4-72 sata (nelečen ili neuspešno lečen)
C Glavobolja ima bar dve od navedenih osobina:
- Unilateralna lokalizacija
- Pulsirajući kvalitet
- Umeren ili jak intenzitet bola
- Pogoršanje pri obavljanju rutinskih fizičkih aktivnosti ili izbegavanje istih zbog
glavobolje (kao što je penjanje uz stepenice)
D Tokom glavobolje prisutno je bar jedno od navedenog:
- Mučnina sa ili bez povraćanja
- Fotofobija i/ili fonofobija
E Ne može se pripisati drugom poremećaju
Od migrene boluje 6-8% muškaraca i 15-18% žena, a njom su najviše onesposobljene osobe starosti od 35 do 45 godina. Migrena se oko tri puta češće javlja u žena u odnosu na muškarce i ovaj odnos koji postoji od puberteta, održava se i po završetku reproduktivnog perioda. Migrena je često povezana sa drugim bolestima, pre svega kardiovaskularnim, psihijatrijskim i poremećajima spavanja. Kvalitet života osoba sa migrenom je često značajno narušen usled uticaja bolesti na sve sfere života, porodične, društvene i radne3.
Procenjuje se da u opštoj populaciji zemalja Zapadne hemisfere 12% odraslih i 5% do 10% dece boluje od migrene. Među bolesnicima pregledanim u jednicama primarne zdravstvene zaštite, bolesnici sa migrenom brojniji su od onih sa astmom, hipertenzijom i dijabetesom. Najveća prevalencija migrene beleži se u populaciji srednjeg životnog doba, između 25-te i 55-godine, dobu najveće produktivnosti za većinu odraslih4,4. Iako napadi glavobolje postaju ređi posle 50-te godine života, migrena nije retka bolest u kasnom srednjem, niti u starijem dobu. Studijom AMS (American Migraine Study) II, utvrđeno je da je oko 20% žena u šestoj, i oko 8% žena u sedmoj deceniji života, imalo bar jedan migrenski napad tokom prethodne godine. Bar jedan migrenski napad tokom prethodne godine zabeležen je u 7%, odnosno 3% muškaraca odgovarajućeg životnog doba6. Prevalencija migrene posle 60-te godine smanjuje za oko 50%, pri čemu je migrena dva do tri puta češća u starijih žena u odnosu na starije muškarce7.
Prema klasama onesposobljenosti bolešću, formiranim tokom Studije globalnog opterećenja bolešću Svetske zdravstvene organizacije, jaka migrenska glavobolja, pri kojoj bolesnik „trpi jak bol i prikovan je za krevet”, je stanje sa većom onesposobljenošću u odnosu na slepilo, unipolarnu veliku depresivnu epizodu i paraplegiju, a nalazi se u istoj klasi onesposobljenosti sa aktivnom psihozom, demencijom i kvadriplegijom8. U studijama kojima je ispitivano opterećenje bolešću u bolesnika sa migrenom, utvrđeno je da je u 67% bolesnika produktivnost tokom rada u kući smanjena za bar 50%, a 59% bolesnika je tokom poslednja tri meseca zbog migrenskog napada propustilo bar jednu socijalnu ili porodičnu aktivnost. Takođe, 51% bolesnika navodi za bar 50% smanjenu produktivnost tokom migrenskog napada na radnom mestu ili u školi, 31% njih je tokom prethodna tri meseca zbog glavobolje propustilo bar jedan dan na poslu ili u školi, dok je 32% prijavilo izbegavanje planiranja aktivnosti iz straha od otkazivanja u slučaju migrenskog napada . Sposobnost normalnog obavljanja aktivnosti smanjena je u 75% bolesnika sa migrenom, pri čemu 50% obolelih prijavljuje značajnu onesposobljenost ili su primorani da legnu i odmore se tokom napada glavobolje9.
I pored prepoznavanja socijalnog, kliničkog i ekonomskog značaja migrene, pokazatelji dijagnostikovanja i lečenja migrene su i dalje niski. U AMS (American Migraine Study) II studiji, od bolesnika koji su ispunjavali dijagnostičke kriterijume za migrenu, samo 48% je ikada prethodno imalo postavljenu dijagnozu od strane lekara, a manje od 50% je koristilo propisanu terapiju6. Pokazano je i da je od 39% bolesnika koji su ispunjavali kriterijume za uvođenje profilaktičke terapije, samo 12,4% koristilo profilaktički agens u vreme ispitivanja9.
Većina bolesnika sa migrenom zahteva terapiju, simptomatsku ili specifičnu, za prekid napada glavobolje. Cilj ove terapije podrazumeva potpuno povlačenje simptoma i potpunu funkcionalnost u roku od dva sata od njene primene, što sa primenom nespecifične terapije nije uvek ostvarivo. Iz tog razloga, bolesnicima u kojih je indikovana, specifična antimigrenska terapija triptanima ne bi trebalo da bude uskraćena. Ukoliko je i pored primene najbolje terapije za prekid napada kontrola simptoma i dalje nezadovoljavajuća, savetuje se primena profilaktičke terapije, najčešće tokom 4-6 meseci, sa ciljem da se smanji broj napada glavobolje.
- Headache Classification Committee of the International Headache Society (IHS). The international classification of headache disorders, 3rd edition. Cephalalgia. 2018 Jan;38(1):1-211.
- Glavobolja / (priredila radna grupa za izradu vodiča, rukovodilac Jasna Zidverc-Trajković) – 2.izd.-Beograd: Srpsko lekarsko društvo 2021 (Nacionalni vodič za lekare u primarnoj zdravstvenoj zaštiti / Ministarstvo zdravlja republike Srbije, Republička stručna komisija za izradu i implementaciju vodiča u kliničkoj praksi).
- Steiner TJ, Scher AI, Stewart WF, et al. The prevalence and disability burden of adult migraine in England and their relationships to age, gender and ethnicity. Cephalalgia. 2003 Sep;23(7):519-27.
- Stovner L, Hagen K, Jensen R, et al. The global burden of headache: A documentation of headache prevalence and disability worldwide. Cephalalgia 2007; 27:193-210.
- Stovner IJ, Zwart, J-A, Hagen K, et al. Epidemiology of headache in Europe. Eur J Neurol. 2006 Apr;13(4):333-45.
- Lipton RB, Stewart WF, Diamond S, Diamond ML, Reed ML. Prevalence and burden of migraine in the United States: Data from the American Migraine Study II. Headache 2001; 41:646-657.)