Najčešće bolesti pluća kod pušača

Prema definiciji SZO, pušenje je prvi i najveći pojedinačni faktor bolesti, invalidnosti i prevremene smrti.
Prvi podaci o pušenju datiraju iz 15. veka, a u 17. veku pušenje se proširilo Evropom. Ono se više ne smatra navikom, već bolešću zavisnosti. U savremenom društvu je najčešće zloupotrebljavana psihoaktivna supstanca.
Duvan i njegov dim sadrže nekoliko hiljada različitih hemijskih jedinjenja. Nikotin je odgovoran za psihoaktivna dejstva, dok druge supstance imaju mnogobrojna štetna dejstva na ljudski organizam. Kod hroničnih pušača dolazi do razvoja zavisnosti i na fizičkom i na psihičkom nivou. Pušenjem cigarete dolazi do sagorevanja duvana i oslobađanja duvanskog dima s preko sedam hiljada štetnih sastojaka. Najpoznatija supstanca gasovite faze duvanskog dima je nikotin. To je psihoaktivna supstanca koja stvara zavisnost, ali nije primarni uzročnik bolesti povezanih s pušenjem.
Duvanski dim deluje štetno, kako termički, tako i hemijski. Prvo stupa u kontakt s tkivima usne duplje, dovodeći do estetskih promena na zubima, smanjenog lučenja pljuvačke i karcinoma usne duplje. Daljim udisanjem dim dolazi do pluća, odakle dospeva do najudaljenijih tkiva i organa. Najviše ugrožava pluća, srce i krvne sudove. Ugrožava i pasivne pušače koji udišu iste hemikalije, ali u manjoj koncentraciji.
Udisanjem duvanskog dima menja se sluznica disajnih puteva, što dovodi do pojačanog stvaranja sluzi i njene otežane eliminacije. To se manifestuje kašljem i iskašljavanjem. Produktivni kašalj koji traje tri i više meseci, minimum dve godine uzastopno (hronični bronhitis), razvije više od 40% pušača. Kako se tokom noći nakuplja veća količina sluzi, ujutro, nakon buđenja, dolazi do kašlja i iskašljavanja. Nadalje, kako propada sluznica disajnih puteva, iskašljavanje je sve teže i lakše se razvija infekcija. Ako se nastavlja s pušenjem, javljaju se pogoršanja, s daljim oštećenjem disajnih puteva i samih pluća, te se postepeno razvija hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP) i dolazi do destrukcije plućnog tkiva (emfizem), s razvojem tegoba poput kašlja, iskašljavanja i nedostatka vazduha. Tegobe se prvo javljaju u fizičkom naporu, a zatim i u mirovanju, što s vremenom može da onesposobi bolesnika i dovede do invalidnosti. Promene na plućima opterećuju i srce. Oko polovine dugogodišnjih pušača razvije HOBP, pri čemu žene imaju izraženije simptome od muškaraca pri istoj količini popušenih cigareta.
Pored ovoga, pušenje je jedan od glavnih uzročnika za nastanak karcinoma pluća. Smatra se da osobe koje puše dvadeset puta češće obolevaju u odnosu na osobe koje ne puše.
Pored raka (karcinoma) pluća, kod pušača je povećan i rizik od nastanka raka usne, jezika, glasnih žica, jednjaka, želuca, mokraćne bešike... Pušenje isto tako izaziva srčani udar (koronarnu bolest i infarkt miokarda) i moždani udar.
Sve navedene bolesti se mogu prevenirati ostavljenjem pušenja. Jaka želja za cigaretom traje svega tri minuta. Unazad godinama kod nas i u svetu pokrenuta je kampanja za zabranu pušenja. Proizvođači više nemaju pravo da se reklamiraju i dužni su da na pakovanjima svojih proizvoda krupno, štampanim slovima ispišu jedno od upozorenja. Doneti su zakoni o zabrani pušenja u zatvorenim prostorijama.
S obzirom na zabranu pušenja, danas je sve više u upotrebi elektronska cigareta (e-cigareta), elektronski sklop zamišljen kao zamena za klasičnu cigaretu. Ona u sebi sadrži znatno manje hemijskih supstanci u odnosu na klasičnu cigaretu. Sadrži tečnost s nikotinom, a dim koji oslobađa je vodena para obogaćena nikotinom. Iako je izloženost toksičnim supstancama manja u odnosu na klasične cigarete, one su takođe štetne i povećavaju rizik od nastanka raznih bolesti.
Zavisnost od nikotina je glavni uzrok zbog kog ljudi ne prestaju da puše, uprkos poznatim štetnim posledicama. Više od 50% trenutnih pušača je bar jednom pokušalo da prestane s pušenjem. Procenjeno je da na jedan uspešan proces odvikavanja od pušenja dolaze bar četiri bezuspešna pokušaja. Te pušače treba ohrabrivati da pokušaju i drugi put. U tome veliki značaj ima podrška okoline, ali i pomoćne supstance (nikotinski flasteri i žvake, lekovi) i stručna pomoć.
Duvan je i dalje legalan, a pušenje cigareta jedan od vodećih uzroka obolevanja, invalidnosti i smrtnosti, koja se može izbeći.
Literatura:
- website who.int/respiratory/copd/en
- Yang I. A., Jenkins C. R., Salvi S. S. Chronic obstructive pulmonary disease in never-smokers: risk factors, pathogenesis, and implications for prevention and treatment. Lancet Respir Med 2022; 10(5):497-511.
- Higbee D. H., Granell R., Davey Smith G., Dodd J. W. Prevalence, risk factors, and clinical implications of preserved ratio impaired spirometry: a UK Biobank cohort analysis. Lancet Respir Med 2022; 10(2):149-57.
- Martinez F. J., Han M. K., Allinson J. P., et al. At the Root: Defining and Halting Progression of Early Chronic Obstructive Pulmonary Disease. Am J Respir Crit Care Med 2018; 197(12):1540-51.
- Maria Eugenia Laucho-Contreras and Mark Cohen-Todd. Early diagnosis of COPD: myth or a true perspective. Eur Respir Rev 2020; 29: 200131.
- Dokument Svetske zdravstvene organizacije WHA56.1: Okvirne konvencije za kontrolu duvana (FCTC) Svjetske zdravstvene organizacije (SZO)
- Warner K. E. Smoking cessation: A global perspectiv.The Journal of Respiratory Disease 1998; 8:26-32.
- European Lung White Book. Major risk factors. 2003
- Tobacco atlas, WHO, 2002.
- Vecchia C., Lucchini F., Negri E., Levi F. Trends in oral cancer mortality in Europe. Oral Oncology 2004; 40: 433-439.
- Hyland A., Li Q., Bauer J., Giovino G. A.,Yang K. M., Cummings K. M. Cigarette smoking-attributable morbidity by state, 2003.
- European Network for Smoking Prevention. Smokefree workplaces: improving the health and wellbeing of people at work. Brussels, European Network for Smoking Prevention, 200I.
- Boffetta P.,Agudo A.,Ahrens W. et al. Multi-centre case-control study of exposure to ETS and lung cancer in Europe. Natl Cane Inst 1998; 90: 1440-1450