Smanjenje rizika za KVS bolesti i starenje

Getty images: Halfpoint Images

Dr Marija Mirković, kardiolog Opšta bolnica Valjevo

Starenje je prirodan proces koje karakteriše progresivna pojava ireverzibilnih promena u ćelijama, tkivima i organima. Zastupljenost starih osoba (više od 65 godina) u populaciji raste i sve je veći značaj razumevanja fizioloških mehanizama koji su uključeni u sam proces, jer na taj način imamo mogućnost održavanja kvaliteta života u starosti.

Može se posmatrati kao:

  1. biološko starenje (smanjenje funkcionalnosti organizma u toku života)
  2. psihološko starenje (promene u psihičkim funkcijama)
  3. socijalno starenje (promene odnosa pojedinca koji stari prema društvu).

Kardiovaskularne bolesti (KVB) predstavljaju značajan kako zdravstveni tako i socijalno-ekonomski problem savremenog društva. Kao vodeći uzrok smrti sa preko 50% učešća, najviše pogoršavaju kvalitet života, uzrokuju invalidnost, ekonomski slabe naciju i skraćuju očekivanu dužinu života.

Faktori rizika za nastanak procesa ateroskleroze i nastanak kardiovaskularnih bolesti kod starih lica su:

  1. Nepromenljivi: uzrast, pol i nasleđe
  2. Promenljivi: dijabetes melitus, pušenje, visok nivo LDL holesterola, nizak

nivo HDL, hipertenzija, gojaznost.

Prevencija faktora rizika KVB kod starih osoba sastoji se u:

  1. Regulisanju krvnog pritiska
    Arterijska hipertenzija se javlja kod oko 20% svetske populacije, u 95% slučajeva je primarna, a u 75% slučajeva neadekvatno regulisana. Skrining za arterijsku hipertenziju se sprovodi jednom u dve godine kod osoba sa normalnim krvnim pritiskom. Cilj lečenja je redukcija vrednosti krvnog pritiska ispod 140/90 mmHg, a time i redukcija KV morbiditeta i mortaliteta. Normalan krvni pritisak je ispod 130/85 mmHg, a optimalan ispod 120/80 mmHg.

    Kontrolom krvnog pritiska se smanjuje morbiditet i mortalitet od moždanog udara za 40%, srčanog udara za 16%, oboljenje bubrega, oka i perifernih arterija. Regulacija krvnog pritiska je podjednako važan faktor rizika za oba pola, a učestalost i uticaj hipertenzije se povećavaju s godinama.

    Promenom načina života u smislu smanjenja telesne težine, smanjenja unosa soli, restrikcije unosa alkohola, redovne fizička aktivnost, prestanka pušenja i regulisanja dislipidemije možemo u velikom obimu uticati na visinu krvnog pritiska. I promena načina života i primena antihipertenzivne terapije mora biti trajna, uz redovne kontrole i praćenje napretka.
  1. Prestanku pušenja
    Pušenje duvana je važan faktor rizika za KVB (dovodi do ateroskleroze vazospazma krvnog suda), a prestankom pušenja smanjuje se rizik za 50% u toku prve godine. U poređenju sa nepušačima, pušači imaju 70% veći rizik od fatalnog koronarnog događaja. Povezanost pušenja i nastanka KVB zavisi od doze, tj. dnevne količine popušenih cigareta, uvlačenja dima i dužine pušačkog staža. Pušenje predstavlja nezavisan faktor rizika za nastanak koronarnog oboljenja srca i drugih oboljenja uzrokovanih aterosklerozom. Oko 50% svih smrtnih ishoda koji su mogli biti izbegnuti posledica su pušenja, od toga jedna polovina nastala je usled kardiovaskularnih bolesti.

    Prestanak pušenja povećava HDL holesterol, smanjuje sklonost ka trombozi, smanjuje oštećenja vaskularnog endotela i poboljšava insulinsku senzitivnost. Kod osoba koje nemaju simptome koronarne bolesti prestanak pušenja dovodi do smanjenja rizika od obolevanja u prve dve godine nakon prestanka pušenja, dok je mortalitet od KVB znatno niži kod bivših pušača u odnosu na one koji su nastavili s pušenjem. Odvikavanje od pušenja je dug i težak proces, ali mnoge osobe to učine bez specijalnih programa ili lečenja – a podrška bračnog druga ili porodice se pokazala kao veoma važna.
  1. Regulisanju telesne težine
    Indeks telesne težine BMI vrednost je koja se dobija na osnovu visine i težine osobe i koja nam služi za procenu uhranjenosti. Računa se tako što se telesna masa osobe u kilogramima podeli s kvadratom visine u metrima. Ako je BMI iznad 25 kg/m2, osoba je prekomerne telesne mase. To direktno vodi povećanju rizika za dislipidemije, dijabetesa tip 2 i hipertenziju, odnosno vodi i direktno i indirektno ka razvoju KVS bolesti i mortalitetu od KVS bolesti. Preporuke za smanjenje telesne težine kod starih osoba jesu individualno prilagođena promena ishrane i fizička aktivnost.
  1. Smanjenom unosu soli
    Višak unosa soli je povezan sa povećanjem krvnog pritiska – preporučeni unos je manje od 5g soli dnevno, ali svaki gram soli manje doprinosi znatnom sniženju krvnog pritiska.
  1. Odgovarajućoj ishrani
    Preporuka je mediteranski način ishrane – kardioprotektivni plan ishrane baziran na hrani i piću koju su konzumirali stanovnici zemalja koje su koje sui male pristup Mediteranu 1960-ih:

– izbegavanje zasićenih masti (crveno meso, sir, punomasni mlečni proizvodi) i transmasti (pečene i pržene namirnice – pite, biskviti, kolači, prženje na ulju) zato što smanjuju HDL holesterol (dobar), a povećavaju ukupni i LDL holesterol (loš).

– promena tipa masti u dijeti – potrebno je više unositi nezasićene masti koje nalazimo u maslinovom ulju, ribi, različitim semenkama i orašastim plodovima.

– povećan unos dijetnih vlakana (voće, povrće, leguminoze, brašno žitarica celog zrna…) – bar pet puta na dan u umerenim količinama.

– zaslađeni sokovi i alkoholna pića – redovna konzumacija zaslađenih napitaka je povezana sa povećanjem telesne težine, metaboličkim sindromom i dijabetesom tipa 2, kao i svakodnevni unos većih količina alkohola.

– biljni steroli (fitosteroli) – mogu da smanje LDL holesterol za do 10% u proseku kada se uzimaju dovoljne dnevne doze (2g/dan). Nalaze se u avokadu, pšeničnim klicama, pistaćima, kikirikiju, orasima, bademima, lešnicima, susamu, soji…

  1. Smanjenju konzumiranja alkohola
    Preporuka je da se ne konzumira više od dve čaše alkoholnog pića na dan za muškarce i jedne čaše za žene, kao i poštovanje pravila od dva dana bez alkohola nedeljno.
  1. Fizičkoj aktivnosti
    Važna je redovna umerena fizička aktivnost koja mora biti prilagođena psihofizičkom stanju čoveka. Do sada je dokazano da stariji koji su fizički aktivni imaju:

– nižu prevalencu koronarne bolesti, hipertenzije, moždanog udara, dijabetesa, kancera debelog creva i dojki

– bolji metabolizam i sastav kostiju

– viši nivo funkcionalnog zdravlja, niži rizik od padova i bolje kognitivne funkcije

Preporuke u cilju smanjenja kardiovaskularnog rizika, smanjenja depresije i očuvanja kognitivnih funkcija su:

– umerena aerobna fizička aktivnost 150 min. nedeljno ili intenzivna aerobna fizička aktivnost 75 min. nedeljno ili prilagođena kombinacija. Poželjno je kontinuirano vežbanje od minimum 10 min. Za dodatne efekte aktivnost se može povećavati prema individualnim potrebama.

– Stariji koji se slabije kreću trebalo bi da fizičku aktivnost usmere na poboljšanje balansa i smanjenje rizika od pada.

– Vežbe za jačanje mišića dva puta nedeljno.

Trebalo bi naglasiti da u fizičku aktivnost za starije spadaju i svakodnevne aktivnosti – šetnja, kućni poslovi i slično, kao i istaći doprinos vitalnosti i poboljšanju kvaliteta života koje dobijamo vežbanjem umerenijih vrsti vežbi kao što su pilates, joga, či gong, taj či i mnogih drugih programa vežbi namenjenih potrebama starijih.

  1. Smanjenju nivoa LDL holesterola, povećanju HDL holesterola i regulisanju poremećaja lipidnog statusa
    Povećanje ukupnog, LDL holesterola i triglicerida, kao i smanjenje HDL holesterola utiču na povećanje KVS rizika. Regulacija LDL holesterola je primaran u lečenju dislipidemija i smanjenju rizika za KVS bolesti. Na osnovu tablica za procenu rizika određuje se i ciljna vrednost LDL holesterola. Neophodno je jednom godišnje uraditi skrining lipoproteinskog statusa u cilju otkrivanja osoba sapovećanimrizikom.
  1. Regulisanju vrednosti glikemije na manje od 6 mmol/l
    Dijabetes melitus tip 1 i 2 nezavisan je faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja. Dijabetes je hronična progresivna bolest, a bolesnici u preko 90% slučajeva umiru prerano od kardiovaskularnih komplikacija. Kod bolesnika sa dijabetes melitusom dobra metabolička kontrola prevenira kako mikrovaskularne (retinopatija, nefropatija, neuropatija), tako i makrovaskularne (ateroskleroza, infarkt miokarda, šlog) događaje.

    Kardiovaskularne bolesti kod starih osoba svojom velikom zastupljenošću predstavljaju značajan zdravstveni problem smanjujući im kvalitet života koji je udružen sa depresijom. Iz tih razloga je prevencija kardiovaskularnih bolesti značajna kod starih osoba kako sa zdravstvenog tako i sa društvenog aspekta.

LITERATURA

  1. Vrndić O., Kostić I., Jeftić I., Stanojević M., Živančević-Simonović S. Patofiziološki mehanizmi procesa starenja. Medicinski časopis 2010; 44(3):30-36.
  2. Ilić S. et al. Interna medicina. Prosveta, Niš, 2004.
  3. Gojaznost. Nacionalni vodič za lekare u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Beograd, Novembar 2004.
  4. Arterijska hipertenzija. Nacionalni vodič za lekare u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Beograd, Novembar 2005.
  5. Biologija i fiziologija starenja Plećaš B., Živković L., Potparević B., 2009.
  6. Ishemijska bolest srca. Nacionalni vodič za lekare u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Beograd, 2002.
  7. https://www.escardio.org/Education/ESC-Prevention-of-CVD-Programme/Treatment-goals/Risk-factor-control/nutrition
  8. European Heart Journal, Volume 41, Issue 1, 1 January 2020, Pages 111–188,https://doi.org/10.1093/eurheartj/ehz455
  9. https://www.who.int/health-topics/physical-activity#tab=tab_1

Podeli ovu stranicu: