Kožni test u dijagnostici alergijskih bolesti

Getty images: AlexRaths

Šta je alergija?

Alergija predstavlja promenjeno, preosetljivo stanje imunološkog sistema pojedinih osoba na materije iz okruženja. Osnovna uloga imunosistema je da odbrani telo od svega što je potencijalno štetno i strano, bilo da je poreklom iz unutrašnje ili spoljašnje sredine. Nekada organizam bezopasne činioce iz okoline prepoznaje kao opasne, pa zato organizam reaguje nizom burnih reakcija. Alergijа može biti nаslednа (kod osobа sа urođenom sklonošću dа nа аlergene, sа kojimа se svаkodnevno susreću u životu) i stečenа, kojа kod pojedinih osobа može nаstаti tokom životа, nаkon dugotrаjnog kontаktа sа svаkodnevnim ili novim vrstаmа аntigenа.

Razgovor lekara s pacijentom igra važnu ulogu u prepoznavanju alergijskih bolesti. Na osnovu toga se postavlja radna dijagnoza koju je zatim potrebno potvrditi ili isključiti raznim dijagnostičkim testovima. Za postavljanje dijagnoze alergijske bolesti najbitnije su lična i porodična anamneza, pacijentove tegobe i njihova povezanost sa alergijskim nadražajima i određenim situacijama, analiza mehanizma nastanka alergije, dok laboratorijske analize predstavljaju pomoćnu metodu. Za dijagnostikovanje alergijskih bolesti primenjuju se različite metode.

Šta su alergološki testovi?

Alergološki testovi predstavljaju vid dijagnostikovanja osetljivosti organizma pacijenta na alergene. Alergološki testovi se koriste u dijagnostici alergijskih reakcija na alergene iz vazduha, hrane i druge alergene, kod pacijenata koji imaju simptome alergijskih bolesti (alergijski rinitis, alergijski konjunktivitis, bronhijalna astma, urtikarija, atopijski dermatitis i dr). Na osnovu anamneze i kliničkog pregleda, lekar će indikovati testiranje na određenu grupu alergena.

Prick kožni test

Ovo je osnovni alergološki test i to je dijagnostička metoda koja se najčešće koristi. Pomoću Prick testa se dokazuje preosetljivost (alergija) na neki od najčešće zastupljenih alergena spoljne životne sredine i hrane.
Uprkos razvoju modernih dijagnostičkih metoda u alergologiji, kožni alergološki test ostao je nezaobilazan kao specifična i senzibilna, brza i jeftina skrining metoda u dijagnostici alergijskih bolesti.

Koji se alergeni koriste za Prick kožne testove?

Za testiranje se koriste standardni nutritivni i inhalacioni alergeni prisutni u vazduhu, a koji su najčešći izazivači ranih alergijskih reakcija. Koriste se rastvori 12 najčešćih inhalacionih alergena kao što su polen trava, korova i drveća, zatim grinje, kućna prašina, buđ, bakterije, duvanski dim, životinjska dlaka itd. Od nutritivnih alergena koriste se kikiriki, orasi, jagode, pšenično brašno, mleko, čokolada, belance, žumance itd. Koriste se i rastvori histamina i fiziološkog rastvora koji služe kao kontrola.

Kako se izvode Prick kožni testovi?

Testiranje se izvodi tako što se na kožu unutrašnje strane podlaktice kapaljkom nanosi po jedna kap rastvora svakog alergena. Kroz svaku kap se lancetom napravi blagi površni ubod, koji nije mnogo bolan, a zatim se kap uklanja papirnom vatom sa kože. Ukoliko postoji alergija na neki od testiranih alergena, na mestu na kojem je izvršen test će se posle određenog vremena pojaviti otok (urtika), crvenilo i svrab. Između ostalog, na jednom mestu će biti stavljena kap histamina, tečnosti koja kod svih ljudi izaziva crvenilo, otok i svrab na mestu uboda, a na drugom kap fiziološkog rastvora, na koga većina ljudi ne reaguje na mestu uboda.

Lekar će obaviti merenje odgovora na alergen posle dvadesetak minuta od uboda. U Prick kožnom testu značajno pozitivnom reakcijom smatra se srednji prečnik urtike jednak ili veći od 3 mm, a crvenilo veličine 10 mm u prečniku. U interpretaciji rezultata kožnog testa pozitivna reakcija ne znači dijagnozu bolesti, kao što negativan kožni test ne isključuje kliničke simptome koje bolesnik navodi.

Kako se pripremiti za testiranje?

Lekovi iz grupe antihistaminika mogu da utiču na rezultate Prick kožnih testova. Lekar koji vas upućuje na testiranje će vam reći koje lekove ne smete da uzimate nekoliko dana pre testiranja. Upozorite lekara na bilo koje lekove koje uzimate svakodnevno u poslednjih mesec dana. UKOLIKO UZMETE BILO KOJI ANTIHISTAMINIK, TESTIRANJE NEĆE MOĆI DA BUDE OBAVLJENO U ZAKAZANOM TERMINU, VEĆ ĆE MORATI DA BUDE ODLOŽENO. ANTIHISTAMINICI MOGU DA DAJU LAŽNU SLIKU, NEKAD I 21 DAN POSLE UPOTREBE.

Koliko traje Prick testiranje?

Najčešće 30-40 minuta.

Koje su neželjene reakcije na Prick testiranje?

Kod nekih osoba, reakcija na mestu uboda pojedinih alergena može biti izrazita, s pojavom velikog otoka, crvenila i svraba, i ukoliko je potrebno, lekar će na licu mesta prepisati odgovarajuću terapiju. Veoma retko, kod nekih osoba se prilikom testiranja može javiti alergijski osip po celom telu, a takođe ekstremno retko (gotovo nikada) i osećaj gušenja i promuklosti, zbog čega se ovi testovi uvek obavljaju pod nadzorom lekara

Jelena Ilić Latovljev

Podeli ovu stranicu: