Značaj vitamina D

Marijana Mazalica
Vitamin D obuhvata grupu vitamina rastvorljivih u mastima. Sintetizuje se u organizmu kao posledica izlaganja suncu ili se unosi putem hrane i vitaminskih dodataka.
Zbog širokog spektra dejstva na organizam u odnosu na ostale vitamine često se postavlja pitanje da li je vitamin D vitamin ili hormon. To je zapravo prohormon koji naše telo proizvodi reagujući na sunčeve zrake. Receptori koji reaguju na vitamin D nalaze se u skoro svom ćelijama našeg tela. On se sintetiše u organizmu kao posledica direktne izloženosti sunčevoj svetlosti.
Vitamin D višestruko korisno utiče na naše zdravlje:¹
- Popravlja i održava zdravlje kostiju
- Povećava apsorpciju kalcijuma
- Smanjuje prelome
- Smanjuje rizik od srčane bolesti
- Popravlja kontrakciju mišića i funkciju nerava
- Snižava povišeni krvni pritisak
- Popravlja toleranciju na glukozu
- Smanjuje rizik od kancera i demencije
- Popravlja funkciju bubrega
- Aktivira i reguliše imunosistem u organizmu
Iako je vitamin D jedini vitamin koji nastaje u organizmu, njegov nedostatak je česta pojava.
Nedostatak vitamina D je mnogo češći nego što se ranije mislilo, posebno među adolescentima, ženama i starijim osobama.
Do nedostatka vitamina D mogu dovesti neka stanja ili bolesti.
Osobe kod kojih može doći do nedostatka vitamina D su:²
- One koje se retko izlažu suncu, nose zaštitnu odeću i koriste sredstva za zaštitu od sunca
- Osobe tamnijeg tena
- Gojazni
- Oni koji uzimaju lekove koji utiču na metabolizam vitamina D
- Hospitalizovani pacijenti i osobe smeštene u institucijama
- Osobe starije dobi
- Trudnice
- Bolesnici sa osteoporozom
- Bolesnici sa zapaljenskim bolestima creva
- Bolesnici s bolestima bubrega i jetre
- Bolesnici s autoimunim, malignim, endokrinološkim, neurološkim, kardiovaskularnim, psihijatrijskim bolestima itd.
Najefikasniji način da ljudski organizam proizvede vitamin D je izlaganje kože suncu, tačnije ultraljubičastim B zracima.
Dok se leti preporučuje izlaganje sunčevim zracima određeno vreme, zimi se, pored konzumacije hrane bogate vitaminom D, preporučuje i upotreba preparata na bazi ovog vitamina.
Vitamin D prisutan je većinom u namirnicama životinjskog porekla. Namirnice bogate vitaminom D uključuju ribu, morske plodove, punomasni sir, punomasni kefir i neke vrste gljiva (posebno šitake). Ima ga i u maslacu i žumancu.
Nedostatak vitamina D može se uspešno lečiti preparatima različitih oblika.
Bez obzira na oblik preparata, postoje preporuke doziranja kod pacijenata različite životne dobi.²
Kod odraslih osoba s nedostatkom vitamina D savetuje se doza održavanja od 1.500 do 2.000 IJ na dan.²
Jednostavnim krvnim testom može se odrediti nivo vitamina D, aktivnog oblika (25-OH) D u organizmu.
Preporuke za prevenciju nedostatka vitamina D bile bi sledeće:
- izlazak i aktivnosti na otvorenom
- redovna fizička aktivnost
- odgovarajuća pravilna i uravnotežena ishrana
- od oktobra konzumacija hrane bogate vitaminom D i upotreba preparata na bazi ovog vitamina
Tokom dugotrajne suplementacije vitaminom D neophodno je redovno praćenje koncentracije kalcijuma u serumu i urinu, kao i provera funkcije bubrega određevanjem koncentracije kreatinina u serumu. Ukoliko je potrebno, dozu treba prilagoditi u skladu s koncentracijom u serumu.
Literatura:
- Vitamin D: Classic and Novel Actions, Ángel Gila–d Julio Plaza-Diaza–c María Dolores Mesaa Ann Nutr Metab 2018;72:87–95
- Vranešić Bender D, Giljević Z, Kušec V, Laktašić Žerjavić N, Bošnjak Pašić M, Vrdoljak E, et al. Smjernice za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u odraslih. Liječ Vjesn 2016;138:121-132