
Šta znači živeti zdravo kada si stalno u pokretu između posla, obaveza i privatnog života? Razgovarali smo sa troje zaposlenih u kompaniji Teva koji su pronašli svoj put ka ravnoteži. Njihove priče su različite, ali sve govore o jednom – wellbeing nije luksuz, već svakodnevni izbor.

Jovan Stojković, saradnik za nabavke u Tevi, ima jednostavnu filozofiju: aktivnost u prirodi. I to tri puta uzastopno, kao da recept piše sam sebi.
"Radni dan je prilično jednolik," priznaje Jovan, "pa se trudim da ga ispunim aktivnostima van radnog vremena." Ustaje u šest ujutru, ne zato što mora, već zato što tako dan postaje dugačak i pun mogućnosti. Njegov savet? Umesto cigarete pauze, šetnja kroz drvored ispred kancelarije ili krug oko bloka. "Prijaće svima," kaže sa uvereanjem.
Ali pravi život, za Jovana, počinje kada sunce zalazi. Svake večeri, on i supruga prepešače 4-5 kilometara, ponekad i duplo više. "Krenite od kraćih ruta, svakom prema mogućnostima," preporučuje. Tu je i zelena oaza na terasi – 20-ak vrsta cveća koje sukcesivno cveta od aprila do prvih mrazeva. Posle dana za računarom, zalivanje i sređivanje cveća postaje ritual koji vraća ravnotežu.
A onda je tu vikend. Petak uveče znači bekstvo u seosku sredinu u srcu Šumadije, gde prvi komšija živi na 500 metara, a reka protiče stotinu metara od kuće. Voćarstvo, povrtarstvo, pecanje (ulovna riba se samo fotografiše i vraća u vodu), šetnje sa tri ogromna psa po zelenim prostranstvima. "Sve ovo može se svesti na tri stvari," zaključuje Jovan sa osmehom. "Aktivnost u prirodi, aktivnost u prirodi i aktivnost u prirodi."

Alisa Avdić, viši stručni saradnik farmacije, oduvek je bila u pokretu. "Zdrav život" je za nju imperativ, mada se, kako kaže, trudi da ga održi, jer ni ona ne uspeva 100% svaki dan. Ali upravo u toj iskrenosti leži njena poruka – savršenstvo nije cilj, konstantnost jeste.
Za Alisu, wellbeing ima pet stubova. Prvi je kvalitetan san – zaspati pre ponoći, izbegavati ekrane bar dva sata pre spavanja. Drugi je hrana – sporo kuvana, domaća jela, voće, povrće, meso, žitarice. Bez procesuirane hrane, fast food-a, slatkiša. Treći je voda – čista, po mogućnosti prirodna mineralna. "Energizovana voda šalje našem telu poruku: 'Hej, živ sam i imam energije za sve!'" objašnjava Alisa, predlažući jednostavan trik – ostaviti vodu na suncu da upije njegovu energiju.
Četvrti stub je fizička aktivnost, a za Alisu to znači jogu. "Volim je jer objedinjuje sve tri komponente našeg bića – telo, um i duh," kaže, citirajući Patanjalija: "Joga te uvodi u sadašnji trenutak, jedino mesto gde život postoji."
Peti stub je mentalna higijena. Alisa svesno izbegava prekomerno vreme na internetu, prednost daje čitanju pre spavanja, koristi meditaciju i tehnike disanja, i što je najvažnije – provodi vreme u prirodi. "Ona nas doslovno leči, vraćajući nas na našu prirodnu frekvenciju," veruje Alisa.
Njena poruka kolegama? "Ako želite da počnete sa fizičkom aktivnošću – ne razmišljajte previše, samo krenite! Na početku ćete tu aktivnost uklapati u dan, a posle ćete dan planirati prema njoj."

Tijana Kesar, viši menadžer komercijalnog kvaliteta, otkrila je trčanje tek u 45. godini. I ta činjenica možda najbolje ilustruje njenu filozofiju – nikada nije kasno.
"Najviše mi prija kombinacija vežbi u teretani i trčanje," objašnjava Tijana. "Trening u teretani mi daje snagu i gradi strukturu mišića, naročito posle operacije kolena, a trčanje mi donosi slobodu i mentalni mir." Učestvovala je na više trka od 10 kilometara, a trenutno se priprema za polumaraton u Boki Kotorskoj.
Kada joj se ne vežba? "Podsetim se da je i mali korak bolji nego stagnacija," kaže iskreno. Ponekad je dovoljno izaći napolje, prošetati se pored reke ili po kraju. Izlazak iz zone komfora nas dodatno motiviše.
Ali Tijana brine ne samo o telu. "Volim dosta da čitam, to me izoluje od svakodnevnog stresa," priznaje, dodajući da ne okleva da ode na psihoterapiju. "Verujem da je mentalna higijena jednako važna kao fizička. To mi pomaže da bolje razumem sebe, da postavim granice i da ne potiskujem ono što osećam."
Balans između posla i privatnog života? "To je nešto čemu se učimo svakodnevno," kaže Tijana. "Trudim se da ne nosim posao kući, da imam vreme za porodicu, ali i za sebe. Fizička aktivnost mi pomaže da izbacim stres, a psihoterapija da ga razumem."
Njen savet kolegama koji žele zdraviji način života je jednostavan i dirljiv: "Počni malim koracima, ali počni danas. Ne moraš odmah na maraton, dovoljno je da prohodaš, da se istegneš, da napraviš pauzu za disanje. Najvažnije je da to radiš zbog sebe, ne zbog trenda. I da znaš da nikad nije kasno."
Tri različite priče, jedno zajedničko verovanje: wellbeing nije destinacija, već put. Put koji se gradi jednim korakom, jednom odlukom, jednim danom. Kao što Jovan šeta oko bloka, Alisa praktikuje jogu, a Tijana stremi ka polumaratonu – svi oni biraju sebe. I to je, možda, najvažnija lekcija.